U splitskom stakleniku uzgojena kava postaje znanstveni eksperiment

Agronom Ivan Perković sa splitskog Instituta za jadranske kulture pokrenuo je projekt koji su kolege isprva ismijavali. Htio je dokazati da klimatske promjene otvaraju nova poljoprivredna vrata. U stakleniku od tristo kvadrata posadio je pedeset sadnica arabice iz Etiopije. Njegova teza bila je hrabra jer eksperimentalno uzgajana dalmatinska kava mogla bi za dvadeset godina postati stvarnost na otvorenom.

Prve dvije godine bile su borba. Sadnice su tražile stalnu vlagu, temperaturu iznad petnaest stupnjeva, zaštitu od bure. Deset biljaka je uginulo. Ali ostale su se prilagodile. Treće godine pojavile su se prve bobice. Ivan je ručno ubrao tri kilograma ploda. Nakon sušenja i prženja dobio je pola kilograma gotovog proizvoda. Tako je nastala prva hrvatska laboratorijski dokumentirana kava u povijesti.

U splitskom stakleniku uzgojena kava postaje znanstveni eksperiment

Degustacija je organizirana u Zagrebu. Pozvani su najbolji baristi i uvoznici. Nitko nije znao što kuša. Ocjene su bile iznenađujuće dobre. Blaga kiselost, note badema, čist okus. Stručnjaci su rekli da bi slijepo kušana mediteranska kava prošla kao solidna srednjoamerička berba. Ivan je bio presretan jer je dokaz uspio.

Mediji su prenijeli priču. Javile su se vinarije zainteresirane za diverzifikaciju. Loza i južno voće već trpe zbog vrućina, a otporna suptropska kava mogla bi popuniti prazninu. Tri obiteljska gospodarstva iz Konavala potpisala su suradnju s Institutom. Posadit će pokusne nasade na zaštićenim južnim padinama.

Skeptici upozoravaju na ekonomiku. Brazilska proizvodnja je jeftina, hrvatska bi bila butik. Ali Ivan odgovara da butik upravo ima smisla. Lokalno uzgojena premium kava prodavala bi se po sto Eura za kilogram turistima željnima autentičnosti. Dubrovački hoteli već su iskazali interes.

Institut je zatražio europska sredstva za širenje pokusa. Ako klima nastavi trend zatopljenja, za jednu generaciju gdje komercijalno održiva jadranska kava raste uz masline neće biti fantazija nego prilagodba. Ivanov staklenik danas posjećuju studenti agronomije koji u njemu vide budućnost struke, a ne kuriozitet. Ono što se nekada činilo nemogućim, moglo bi u budućnosti postati stvarnost.